LOŠINJ I CRES

  • image
  • image
  • image
  • image
  • image
  • image
  • image
shadow

Mjesta

Mali Losinj

Mali Lošinj je najveće naselje na otoku, smješten je s južne strane lošinjskog zaljeva te je zahvaljujući tom položaju postao značajno pomorsko i trgovačko, a danas i turističko središte. Smješten je u uvali Augusta, najvećoj zatvorenoj uvali ovoga otočja. Sa 6091 stanovnika u mjestu Mali Lošinj (područje Grada Malog Lošinja broji 8244 stanovnika), danas je najveći otočni grad na Jadranu. Počeci Malog Lošinja sežu u 12. stoljeće kada je na otok Lošinj došlo dvanaest hrvatskih obitelji nastanivši se u istočnoj uvalici Sv. Martin. Prvi hrvatski doseljenici bili su stočari i poljoprivrednici, kasnije prelazeći na ribarstvo, pomorstvo i brodogradnju selilo se i cijelo naselje prema obali. Zlatno doba Malog Lošinja bio je konac 19. stoljeća kada je, zahvaljujući moru i pomorstvu “Malo selo” postalo pomorski gradić. Zbog velikih promjena i krize pomorstva na ovom području, prelaskom s jedrenjaka na parobrode, činilo se da je sudbina takvih i sličnih gradića zapečaćena. Otkrivanjem zdravstvenih učinaka otočne klime te nastajanjem nove privredne grane, TURIZMA, otvorena je nova stranica u povijesti Malog Lošinja. Danas je Mali Lošinj jedan od glavnih turističkih centara na Jadranu, poznat u svim europskim turističkim krugovima o čemu svjedoče mnogobrojni vjerni gosti, koji ga posjećuju svake godine iznova. Mali Lošinj je dobitnik titule šampiona turizma 2007. godine, a 2009. godine dobitnik je Srebrnog cvijeta Europe.

Ustrine

Svega nekoliko kilometara udaljene od Beleja, spuštajući se obalom prema zapadu, nalaze se Ustrine, naselje rimskog podrijetla o čemu svjedoče ostaci antičke vile i velika količina ostataka antičkih crijepova, žara i keramike.

Malo naselje ovčara i ribara smješteno na rubu vrleti, koja se s visine od 180 m strmo spušta k moru, ponosno nadgleda Kvarner i plavoljubičaste obrise Istre. I ovdje će vas gostoljubivost jednostavnih i ljubaznih domaćina, kod kojih možete naći smještaj, oduševiti.

Plodovi mora i svježa riba specijaliteti su male gostionice u samome mjestu, a imate li sreće i zateknete li se u Ustrinama u vrijeme tradicionalnih pučkih fešta, zabavit ćete se uz izvornu otočku glazbu.
Od romaničke crkvice sv. Martina asfaltirana cesta se spušta prema zaštićenoj uvali okruženoj pješčanim žalom.
Nezaboravna jutarnja buđenja i zalasci sunca u mističnom, tajnovitom pejzažu otkrivaju novu dimenziju vremena i prostora.

Osor

Na mjestu gdje su se otok Lošinj i Cres najviše priljubili smjestio se gradić koji je u antička vremena doživio svoj trenutak slave. Zahvaljujući prokopanom kanalu (Cavata, Kavuada, Cavanella), koji je omogućavao prolaz i plovidbu iz jednog mora u drugo, ovdje se u prošlosti odvijao glavni tranzitni promet između Sjevernog Jadrana i dalmatinske obale, što je od Osora učinilo internacionalnu luku.

Temelji gradskih zidina otkrivaju drevnu povijest čiji tragovi sežu u pretpovijest do IX. st. prije Krista, a ime gradića, Osor – Apsoros za koje se smatra da potječe od imena antičkog junaka Apsirta, brata nesretne Medeje, čini ovaj starodrevni gradić mitskim.

Antički gradski trg na kojemu se nalaze prekrasne zgrade iz XV. i XVI. st., gradska vijećnica s natkrivenom ložom (danas Arheološka zbirka Osor – Lošinjski muzej), biskupska palača te velebna katedrala sa zvonikom sačinjavaju povijesnu jezgru grada.

Cijeli je grad Osor zapravo muzej na otvorenome u kojemu su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji vrtovi i parkovi u zelenilu kriju tragove prastarih antičkih vila, renesansnih portala i samostana. Gradić, koji je u isto vrijeme i povijest i muzej, ljeti postaje jedinstveni scenski prostor bogat kulturnim događanjima među kojima se ističu Osorske glazbene večeri, koje se tijekom ljetnih mjeseci održavaju od 1976. godine.

Turistička ponuda gostima pruža organiziran i uređen smještaj u kućnoj radinosti u samome gradu, dok se izvan grada, uz more, nalaze dva autokampa s plažama te restoranima.

O OTOKU

Beskraj me opija šumom valova, tišinom u pijesku. More me ljulja stoljećima i zove na dragu obalu; u život, u vječnost, u novi početak. Iz dubine sam vidio obojano sunce na obzorju, nebo u odrazu mora i igru dupina. Kad sam se primaknuo, vidio sam mali grad i napeto jedro na lađici koja putuje u san. Kao iz nebeske torbe posuti; veći, manji i najmanji otoci, bude radoznalost. Svaki od njih ima svoju auru, svaki od njih čuva svoju priču. Ispričat ću vam onu o otocima koji su dio cresko-lošinjskog arhipelaga nazvanog Apsyrtides.

O otoku

Beskraj me opija šumom valova, tišinom u pijesku. More me ljulja stoljećima i zove na dragu obalu; u život, u vječnost, u novi početak. Iz dubine sam vidio obojano sunce na obzorju, nebo u odrazu mora i igru dupina. Kad sam se primaknuo, vidio sam mali grad i napeto jedro na lađici koja putuje u san. Kao iz nebeske torbe posuti; veći, manji i najmanji otoci, bude radoznalost. Svaki od njih ima svoju auru, svaki od njih čuva svoju priču. Ispričat ću vam onu o otocima koji su dio cresko-lošinjskog arhipelaga nazvanog Apsyrtides.
Najveći lošinjski otok među njima jest šumoviti Lošinj, na kojem se uzdiže brdo Osoršćica. Svi putnici koji ovdje stignu pronaći će mir, sklad i ljepotu u prizoru koji će im se ukazati, ugledavši manje otočiće: plodne Unije, jedinstveni, pješčani Susak s osebujnom nošnjom, osamljene Vele i Male Srakane, cvijećem optočen Ilovik. Ima li išta ljepše, nego upijati njihove mirise, okuse, sokove i boje, udisati najčišći zrak i u mediteranskoj klimi živjeti život sa suncem. Svaki od ovih otoka ima svoje posebnosti, svaki od njih ljubomorno čuva svoje tajne i ljepote. Dođite i otkrijte ih! Put je do njih lak. Svakodnevno su povezani turističkim brodicama i redovitim vezama iz Lošinja, a Lošinj, s kopnom, modernim trajektima, hidrogliserima i sportskim avionima. More ih spaja i razdvaja.
Baš u njemu, ja Apoksiomen, okupan sam spavao gotovo 2000 godina, dok me 1997. godine nisu pronašli između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja. I sigurno znam kako je ovo more najčistije i najbistrije, a podmorje bogato biljnim i životinjskim svijetom. To su znali prepoznati i dobri dupini – koje ovdje možete i usvojiti. Susret s njima, u lošinjskom moru, uobičajan je i čest, ali iznova neobjašnjiv i lijep – nezaboravno iskustvo. Posljednjih je godina gost u lošinjskom arhipelagu i tajanstvena sredozemna medvjedica. Ni to ne čudi kada je naša obala prepuna privlačnih, skrovitih uvala i plaža koje nude osamu i divljinu. Lošinjski je čovjek oduvijek živio od mora i za more. Volio ga je i bojao ga se, stoga je crkvica na Čikatu, Annunziata, zavjetna. Isturena je na otočnoj hridi i neprestano sluša molitve mornara i sirene brodova. Uz park šumu Pod Javori, u park šumi Čikat, koju je dao zasaditi profesor Ambroz Haračić, ostavljeni su tragovi brojnih mornara i kapetana koji su iz dalekih zemalja donosili egzotično bilje najrazličitijih boja, mirisa i oblika te ga podarili otoku.
Uzbudljiva priča o pomorstvu Lošinja ispričana je u muzejsko-galerijskom prostoru Kule koja se nalazi u Velom Lošinju gdje se ponosno čuva i velebno barokno zdanje, crkva Svetog Antuna Opata, riznica umjetnina. U Malom Lošinju, izranjajući iz mora, visoko se uzdiže zvonik župne crkve Rođenja Marijina, dok skrivena u uličici stoji palača Fritzi, vjerno čuvajući bogate lošinjske umjetnine – zbirku obitelji Piperata i Mihičić . Ipak, najveći je kulturno-povijesni spomenik na otoku grad-muzej, današnji Osor, star četiri tisuće godina. Vjekovi tutnje u svakom kutku ovoga prostora. O tome svjedoči i Muzej sakralne umjetnosti, nekadašnji biskupski dvor, Arheološka zbirka te Katedrala iz 15. stoljeća u kojoj se čuvaju relikvije sv. Gaudencija, biskupa i zaštitnika Osora. Predaja kaže kako je baš on zaslužan što su s otoka nestale sve zmije otrovnice, pa se danas ovdje susreću samo neotrovne zmije i gušteri te zakonom zaštićen macaklin. Već tradicionalno, u Katedrali se održavaju Osorske glazbene večeri – festival klasične glazbe.
Danas je Lošinj poželjna turistička destinacija u kojoj ćete ponovno moći pronaći sebe. Počeci turizma na Lošinju vezuju se uz zdravstveni turizam jer je blagodati klime i vegetacije otoka prva otkrila mudra austrougarska aristokracija. Osim što su Lošinj proglasili klimatskim lječilištem, u njemu su dali izgraditi brojne vile i ljetnikovce, koji obnovljeni, i danas krase Lošinj. Njihov slijed prate i novoizgrađeni hoteli koji se neprestano obogaćuju novim sadržajima. Neki od njih već ponosno nose oznaku sa četiri zvjezdice, nudeći usluge wellness centara te bazene s grijanom morskom vodom, dok se ostali pretvaraju u manje obiteljske hotele i pansione. U privatnom smještaju imat ćete prilike upoznati ljubazne domaćine – njegove običaje, tradiciju. Doživjet ćete simfoniju boja, mirisa i okusa uživajući u otočnoj, tradicionalnoj kuhinji temeljenoj na samoniklom, aromatičnom bilju i maslinovom ulju. Iznova će vas iznenaditi okus naše mlade janjetine i kvarnerskog škampa, aromatičnost domaće rakije sa začinskim biljem i buke našeg lokalnog vina sa Suska. Lošinj nudi kampove smještene po čitavom otoku, uz more, s prekrasnim plažama zaštićenim od sunca borovom šumom. Na taj način posjetiteljima pružaju prirodnu aromaterapiju!
Miomirisni programi oživljuju se tijekom čitave godine, darujući imena mjesecima prema, samoniklom i autohtonom bilju, nudeći bogatstvo zdravih i jedinstvenih mirisa i okusa. Zaljubljenicima u aktivni odmor, tijekom čitave godine, pruža se mogućnost korištenja uređenih staza koje su duge 220 km, a protežu se na čak pet otoka. Staze i šetnice vode kroz raznolik i miomirisan prirodni prostor, a mogu vas dovesti i do skrivenih zaseoka i šarmantnih mjesta: Beleja, Ustrina, Punte Križa, Nerezina, Sv. Jakova, Ćunskog ili Artatora. Znatiželjnici će rado zaroniti u naše podmorje prepuno pećina i grebena, a oni kojima je draža površina mora, zadovoljstvo će pronaći u jedrenju, surfanju, skijanju i sportskom ribolovu. Nakon aktivno provedenog dana, sigurno ste željni opuštanja i zabave. Uplovite u lošinjsku noć! Obiđite konobe sa „živom“ glazbom, noćne klubove, poslušajte jazz-festival i dobru klapsku pjesmu, zavolite lošinjske narodne plesove i nošnju folklornih skupina. Nikako nemojte zaboraviti pogledati u nebo, jer ono je bilo i ostalo najzvjezdanije još iz vremena Spiridona Gopčevića (Lea Brennera) koji je Lošinj odabrao za svoju zvjezdarnicu Manora.
Vodili su me i pokazivali, nakon restauracije, po domovini i svijetu, ali ovakvo podneblje i ljude nigdje nisam susreo. Sada sam siguran kako nisu slučajno ostavili moj brončani kip grčkog atleta, visok 192 cm, star više od dvije tisuće godina, baš između lošinjskih otoka. Znali su da je ovdje mjesto za mene, mjesto u koje ću se sigurno vratiti. Stoga pozivam i Vas da posjetite naš otok vitalnosti i upoznate sve redom ispričane priče i slike nezaboravnih prizora . Štoviše, one su samo biserje otočke raznolikosti! Dođite i pronađite ih!
DOBRODOŠLI NA LOŠINJ!

Što raditi?

RONJENJE

Onima koji više vole more i morske sportove na raspolaganju stoji škola ronjenja ili čak sportski ribolov.

Na otoku djeluju 3 ronilačka centra koji uz školu ronjenja i organiziranim tečajevima nude i mogućnost posudbe i održavanja ronilačke opreme.

NAUTIKA

Duga pomorska tradicija otoka koja sa koljena na koljeno prenosi iskustvo, oštroumnost i dosjetljivost, nagon i potrebu za morem, te prirodna razvedenost arhipelaga preduvjeti su stvaranja idealnih uvjeta za plovidbu.

Brzi razvoj nautičkog turizma potvrđuje da stara izreka “Navigare necesse est”, postaje sve aktualnijom. To je potreba čovjeka za onim elementom izvora života, iskonskom snagom koje se svaki iskusan pomorac plaši, a istovremeno ga neizbježno privlači.

Ulazeći u creski akvatorij naći ćete se pred fascinantnom ljepotom koju tek morate otkriti. Duga, razvedena obala obavijena bogatom mediteranskom vegetacijom isprekidana je bezbrojnim uvalama i plažama, a igra mora i sunca otkriva duboke uvale u kojima se mogu usidriti oni koji se žele osamiti i živjeti u skladu sa prirodom.

Odlični mikroklimatski uvjeti omogućuju posjetiteljima kvalitetan, aktivan i raznovrstan odmor. Vode creskog akvatorija idealan su i pravi izazov za jedriličare.

PJEŠAČKE STAZE I ŠETNICE

Za ljubitelje boravka u prirodi i one koji žele upoznati unutrašnjost otoka na raspolaganju je oko 100km obilježenih i markiranih pješćanih i šetnih staza.

Odlazeći na izlete od čije Vam ljepote zastaje dah, motivi mogu biti različiti: za neke odredište želje za ugodnim odmorom, drugi će istraživati kulturno-povijesne spomenike razasute po cijelom otoku, a treći, zbog želje da se rekreiraju i uživaju u netaknutoj prirodi.

Motiv ujedno može biti izučavanje bogatog biljnog svijeta. Na relativno malom zemljopisnom prostoru smješten je pravi botanički vrt – pravo bogatstvo autohtonog bilja i bujnog raslinja. Na vrelom mediteranskom suncu oni su zeleni i šumoviti, posjetite ih radi sklada i očuvanosti prirode, zbog zimzelenih čempresa, crnike, lovora, zbog stoljetnih maslinika, rascvale lavande i ružmarina…

BICIKLISTIČKE STAZE

Uz pješačenje i planinarenje, biciklizam je također izvrstan način da otkrijete brdovita područja otoka Cresa, uživate u prekrasnim panoramama i šumovitim područjima te zavirite u najskrivenija mjesta i zaseoke otoka.

Bicikliranje je najpopularnije u proljeće i jesen kad temperature nisu previsoke, a vrijeme je lijepo. Grad Cres i njegovo uže područje možete lako otkriti uz pomoć bicikla – od uvale Dražica preko ACI marine Cres, kroz centar grada pa putem uz more do hotela, kampa, plaža pa sve do turističkog naselja Gavza vode ravni putovi koje je jednostavno proći.

Do okolnih mjesta možete stići koristeći se glavnom otočkom prometnicom ili koristeći neki od starih puteva i makadama. Jedna od popularnijih biciklističkih trasa je makadamski put koji vodi od creske marine do naselja Valun i dugačak je oko 15 km. Koristeći taj isti put možete stići do sela koja se nalaze iznad Valuna tj. do Pernata, Podola, Zbičine i Lubenica. Staza počinje u creskoj marini. Od recepcije, iza ograde marine, vodi put do trase creskog vodovoda. Nakon izlaska iz marine vidjet ćete makadamski put te pratite znakove za Valun. Na putu ćete naići na lese – drvena vrata koja služe kao zaštita od ulaska ovaca te ih obavezna zatvorite nakon što kroz njih prođete. Nakon makadama dolazite na asfaltnu cestu koja vodi prema Valunu.

Iz sela Podol koje se nalazi iznad Valuna vodi još jedna zanimljiva staza koja prolazi paralelno uz Vransko jezero i pruža prekrasan pogled na jezero i okolnu prirodu. Put vodi do sela Grmov iznad vranskog jezera te dalje do glavne prometnice.

Na sjevernom dijelu otoka interesantna trasa je makadamski put Sv.Petar – Ivanje. Do staze možete doći prateći glavnu otočku prometnicu u smjeru Porozine. Skrenite desno kod oznake za Beli te nastavite cestom do Sv. Petra. Do Ivanja se stiže 8 km dugačkim putom koji je djelomično asfaltiran. Na 5 km ceste za Ivanje naići ćete na napušteno selo Petričevi gdje se put račva. Ako skrenete lijevo put vas dalje vodi kroz šumu i brda Tramuntane. Na kraju puta doći ćete do glavne otočke prometnice.

Otokom Cresom valja putovati i otkrivati. Njegova ljepota i dobrota nigdje nije skrita. Takav, jednom otkriven, uvijek ostaje u srcu.