LOŠINJ I CRES

OSJETI…OTOK VITALNOSTI

Lošinj obilježava tradiciju zdravstvenog turizma dulju od 125 godina. Zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi, borovim šumama i zraku, to je idealno mjesto za okrepu duše i tijela. Naučite živjeti s nama, u harmoniji s prirodom

POGLEDAJ

Prepustite se! Uživajte u pogledu na dupine koji “plešu” u jatu dok na nebu otok čuva bjeloglavi sup, po zidovima kuća veselo gmiže macaklin, a duboko u moru kliještima ritam udara najbolji škamp na svijetu

UDAHNI

Prepustite se! Osjetite kako vas mazi priroda koja je Lošinju podarila 1018 biljnih vrsta – čak 939 ih je autohtono, a 230 se ubraja u ljekovito bilje

OKUSI

Prepustite se! Dopustite si gastronomski užitak koji će vas upoznati s lošinjskom kuhinjom, miomirisnim specijalitetima i u proljeće s Feštom lošinjske kuhinje. Priuštite si putovanje kroz okuse koje još niste imali prilike isprobati.

DOTAKNI

Prepustite se! Uronite u naš svijet i osjetite kako vas sunce nježno miluje, kako stijena drhti dok je val pozdravlja, kako borovi love vjetar dok im se skriva u krošnjama…

LOŠINJ - VAŠA OTOČNA OAZA

Tamo gdje se zvijezde najljepše vide, gdje se diše punim plućima i gdje se isprepliću valovi Istre, Kvarnera i Dalmacije u kojima veselo pliva posljednje sjevernojadransko jato dupina – nalazi se lošinjski arhipelag. Čarobno je to mjesto koje će vas zavesti svim svojim atributima – mirisima, okusima, zvucima i očuvanim prirodnim ljepotama.

Mjesta

Mali Losinj

Mali Lošinj je najveće naselje na otoku, smješten je s južne strane lošinjskog zaljeva te je zahvaljujući tom položaju postao značajno pomorsko i trgovačko, a danas i turističko središte. Smješten je u uvali Augusta, najvećoj zatvorenoj uvali ovoga otočja. Sa 6091 stanovnika u mjestu Mali Lošinj (područje Grada Malog Lošinja broji 8244 stanovnika), danas je najveći otočni grad na Jadranu. Počeci Malog Lošinja sežu u 12. stoljeće kada je na otok Lošinj došlo dvanaest hrvatskih obitelji nastanivši se u istočnoj uvalici Sv. Martin. Prvi hrvatski doseljenici bili su stočari i poljoprivrednici, kasnije prelazeći na ribarstvo, pomorstvo i brodogradnju selilo se i cijelo naselje prema obali. Zlatno doba Malog Lošinja bio je konac 19. stoljeća kada je, zahvaljujući moru i pomorstvu “Malo selo” postalo pomorski gradić. Zbog velikih promjena i krize pomorstva na ovom području, prelaskom s jedrenjaka na parobrode, činilo se da je sudbina takvih i sličnih gradića zapečaćena. Otkrivanjem zdravstvenih učinaka otočne klime te nastajanjem nove privredne grane, TURIZMA, otvorena je nova stranica u povijesti Malog Lošinja. Danas je Mali Lošinj jedan od glavnih turističkih centara na Jadranu, poznat u svim europskim turističkim krugovima o čemu svjedoče mnogobrojni vjerni gosti, koji ga posjećuju svake godine iznova. Mali Lošinj je dobitnik titule šampiona turizma 2007. godine, a 2009. godine dobitnik je Srebrnog cvijeta Europe.

Ustrine

Svega nekoliko kilometara udaljene od Beleja, spuštajući se obalom prema zapadu, nalaze se Ustrine, naselje rimskog podrijetla o čemu svjedoče ostaci antičke vile i velika količina ostataka antičkih crijepova, žara i keramike.

Malo naselje ovčara i ribara smješteno na rubu vrleti, koja se s visine od 180 m strmo spušta k moru, ponosno nadgleda Kvarner i plavoljubičaste obrise Istre. I ovdje će vas gostoljubivost jednostavnih i ljubaznih domaćina, kod kojih možete naći smještaj, oduševiti.

Plodovi mora i svježa riba specijaliteti su male gostionice u samome mjestu, a imate li sreće i zateknete li se u Ustrinama u vrijeme tradicionalnih pučkih fešta, zabavit ćete se uz izvornu otočku glazbu.
Od romaničke crkvice sv. Martina asfaltirana cesta se spušta prema zaštićenoj uvali okruženoj pješčanim žalom.
Nezaboravna jutarnja buđenja i zalasci sunca u mističnom, tajnovitom pejzažu otkrivaju novu dimenziju vremena i prostora.

Osor

Na mjestu gdje su se otok Lošinj i Cres najviše priljubili smjestio se gradić koji je u antička vremena doživio svoj trenutak slave. Zahvaljujući prokopanom kanalu (Cavata, Kavuada, Cavanella), koji je omogućavao prolaz i plovidbu iz jednog mora u drugo, ovdje se u prošlosti odvijao glavni tranzitni promet između Sjevernog Jadrana i dalmatinske obale, što je od Osora učinilo internacionalnu luku.

Temelji gradskih zidina otkrivaju drevnu povijest čiji tragovi sežu u pretpovijest do IX. st. prije Krista, a ime gradića, Osor – Apsoros za koje se smatra da potječe od imena antičkog junaka Apsirta, brata nesretne Medeje, čini ovaj starodrevni gradić mitskim.

Antički gradski trg na kojemu se nalaze prekrasne zgrade iz XV. i XVI. st., gradska vijećnica s natkrivenom ložom (danas Arheološka zbirka Osor – Lošinjski muzej), biskupska palača te velebna katedrala sa zvonikom sačinjavaju povijesnu jezgru grada.

Cijeli je grad Osor zapravo muzej na otvorenome u kojemu su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji vrtovi i parkovi u zelenilu kriju tragove prastarih antičkih vila, renesansnih portala i samostana. Gradić, koji je u isto vrijeme i povijest i muzej, ljeti postaje jedinstveni scenski prostor bogat kulturnim događanjima među kojima se ističu Osorske glazbene večeri, koje se tijekom ljetnih mjeseci održavaju od 1976. godine.

Turistička ponuda gostima pruža organiziran i uređen smještaj u kućnoj radinosti u samome gradu, dok se izvan grada, uz more, nalaze dva autokampa s plažama te restoranima.

O OTOKU

Beskraj me opija šumom valova, tišinom u pijesku. More me ljulja stoljećima i zove na dragu obalu; u život, u vječnost, u novi početak. Iz dubine sam vidio obojano sunce na obzorju, nebo u odrazu mora i igru dupina. Kad sam se primaknuo, vidio sam mali grad i napeto jedro na lađici koja putuje u san. Kao iz nebeske torbe posuti; veći, manji i najmanji otoci, bude radoznalost. Svaki od njih ima svoju auru, svaki od njih čuva svoju priču. Ispričat ću vam onu o otocima koji su dio cresko-lošinjskog arhipelaga nazvanog Apsyrtides.

Geografski položaj
Klima
Flora i fauna
Povijest
Kultura

Otok Lošinj sastavni je dio cresko-lošinjske otočne skupine i čini zapadni niz Kvarnerskih otoka unutar Kvarnerskog zaljeva, koji je zajedno s Tršćanskim zaljevom, najdublje u europsko kopno uvučeni dio Mediterana. Cresko-lošinjska otočna skupina pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku u dužini od 99 km s ukupnom površinom od 513 km², što je 16% od ukupne površine jadranskih otoka.
Zapadni niz Kvarnerskih otoka čine otoci: Cres (409 km²), Lošinj (75 km²) i manji otoci: Unije (17 km²), Ilovik (6 km²), Susak (4 km²), Vele Srakane (1 km²), te niz malih nenaseljenih otočića. Otoci ove skupine svojim središnjim položajem obavljaju funkciju prirodnog mosta između Istre i Dalmacije.
Ovo otočje leži u sredini sjeverne hemisfere jer kroz njegov dio prolazi 45. stupanj sjeverne geografske širine, tako da se veći dio nalazi u suptropskoj zoni južne polovice sjeverne polutke, što utječe na klimu i način života stanovništva.
Otok Lošinj jedanaesti otok na Jadranu po veličini, dužine 33 km, sa širinom koja varira od 4,75 km na sjeveru i u središnjem dijelu, do čak 0,25 km blizu grada Malog Lošinja. Ukupna dužina razvedene obale otoka Lošinja iznosi 112,7 km. Čitava je obala arhipelaga prepuna privlačnih draga i dražica, ugodnih za kupanje i sunčanje.
Najviša planina Lošinja je šumovita Osoršćica (588 m), dugačka oko 10 km, koja se proteže uzduž sjevernog dijela otoka. Gorovitiji otok Cres ima najvišu goru Sis (650 m) i svoj prirodni fenomen – slatkovodno Vransko jezero. Taj golemi prirodni spomenik slatke i zdrave vode sadrži više od 200 milijuna m³ vode i opskrbljuje sva mjesta na otocima pitkom vodom.
U davnoj prošlosti Cres i Lošinj bili su jedinstveni otok, tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora, vjerojatno u rimsko doba, nastala su dva otoka koja su danas povezana cestovnim mostom i u prometnom geografskom smislu tvore jedinstvenu cjelinu.
Prema Köppenovoj klasifikaciji klime Lošinj ima umjereno toplu klimu s najtoplijim mjesecom srpnjem koji ima srednju temperaturu 24,5ºC i najhladnijom veljačom sa 7,7ºC. Srednje dnevne temperature više od 20ºC mogu se očekivati od početka lipnja do kraja rujna. Temperature mora su od sredine lipnja i do kraja rujna više od 20ºC, pa je u tom razdoblju more ugodno za kupanje.
Hladni dani, u kojima temperatura padne ispod 0ºC vrlo u rijetki. Nasuprot tome, topli dani, s najvišom dnevnom temperaturom višom od 25ºC, javljaju se od svibnja do listopada, a u srpnju i kolovozu gotovo su svi dani topli. Nerijetko ljeti najviša dnevna temperatura prijeđe i prag od 30ºC (vrući dani), a u srpnju i kolovozu često niti noćna temperatura ne padne ispod 20ºC (dani s toplim noćima). Srednja godišnja naoblaka manja je od 5 desetina. Naoblake je više zimi, kada je nešto više od polovice neba zastrto oblacima. U proljeće se količina naoblake smanjuje, a ljeti postiže najniže vrijednosti – u srpnju i kolovozu svega je 3 desetine neba zastrto oblacima.
S ukupno više od 260 dana sa sijanjem Sunca godišnje, Lošinj spada među najsunčanija područja u Hrvatskoj. Od studenog do veljače u prosjeku ima 4-5 sunčanih sati dnevno, a u najsunčanije godišnje doba, ljeti, sunce u prosjeku sije duže od 10 sati dnevno. Vedri dana, u kojima je srednja dnevna naoblaka manja od 2 desetine, češći su od oblačnih dana, kada je više od 8 desetina neba prekriveno oblacima. Najviše vedrih dana ima ljeti, a u srpnju i kolovozu takvih je više od trećine dana u mjesecu. Najviše oblačnih dana ima od studenog do ožujka, ali ni u tim mjesecima u prosjeku nema više od 10 oblačnih dana u mjesecu.
Godišnje u Malom Lošinju padne oko 918 mm oborine. Najviše oborine padne zimi, što je obilježje maritimnog oborinskog režima. Od listopada do ožujka padne oko 59% ukupne godišnje količine oborine, a u tom razdoblju mjesečno ima oko 7 do 10 oborinskih dana. U toplom dijelu godine oborine je manje, rjeđi su i oborinski dani, i ljeti u prosjeku ima samo 3 do 5 oborinskih dana na mjesec.
U godišnjoj ruži vjetra prevladavaju slabi vjetrovi. Najčešći su vjetrovi iz sjever-sjeveroistočnog smjera, a sljedeći po učestalosti su vjetrovi iz južnog smjera. Ovakav vjetrovni režim karaktersitičan je za čitavu obalu, ukazujući na pojave bure i juga. Ljeti, sredinom dana, karakteristično je strujanje iz zapadnog kvadranta, poznati maestral, koji je međutim u ukupnoj godišnjoj ruži vjetra slabije izražen.
Interval osjeta ugode, na koji utječu temperatura, vlaga i vjetar i Sunčevo zračenje, u Malom Lošinju se, prema prosječnom osjetu, kreće od vrlo hladnog do ugodno toplog. Od sredine studenoga do sredine ožujka u prosjeku je hladno u popodnevnim satima, dok su jutra i večeri vrlo hladni. Rano proljeće i kasna jesen su svježi. U svibnju, te od polovice rujna i u listopadu je ugodno svježe, a lipanj i prva polovica rujna su ugodni. Ljetna jutra i večeri su ugodni, a popodneva ugodo topla, tek krajem srpnja topla.
Razdioba osjeta ugode u popodnevnim satima ukazuje da je već u ožujku prevladavajući osjet svježega, a u travnju i svibnju ugodno svježe ili ugodno, pa je to doba vrlo pogodno za aktivni odmor uz šetnje i sport. Zbog prevladavajućeg osjeta ugodnog i toplog, ljeti je boravak na otvorenom moguć tijekom čitavoga dana, a osjet vrućine koji se javlja isključivo u popodnevnim satima u srpnju i kolovozu, ublažit će osvježavajuće kupanje u moru.
FLORA
Zahvaljujući inicijativi dalekovidnih ljudi, među kojima se isticao prof. Ambroz Haračić, krajem XIX. stoljeća pošumljene su velike površine otočnog kamenjara oko Malog i Velog Lošinja, gdje se sada ističu guste borove šume. Blaga klima otoka Lošinja odražava se u velikom bogastvu biljnih vrsta.
Prema istraživanjima identificirano je 1018 biljnih vrsta, od kojih autohtonoj flori pripada 939 vrsta. Od toga se 230 vrsta ubraja u ljekovito bilje. Oko 80 vrsta, uglavnom egzotičnih biljaka, donešeno je iz drugih krajeva svijeta. Donijeli su ih lošinjski kapetani i pomorci tijekom svojih putovanja i zasadili ih u vrtovima oko svojih kuća. Zbog karakteristične klime ovdje uspjevaju nasadi koji pripadaju južnodalmatinskom i sicilijanskom biljnom svijetu.
Ovdje uspjevaju agave, meksički kaktusi (opuntia ), palme, magnolije, mirte, pistacije, mimoze, smokve iz Indije (karmus-nassarah), limun, naranča i mandarine (dovezene iz Vijetnama u Palermo, a onda u Mali Lošinj). Guste borove šume Malog Lošinja postale su zeleni pojas koji mjesto i luku štiti od bure. Na predjelu Čikata šume su se postepeno pretvorile u perivoj. Danas je gusta borova šuma Lošinja simbol otoka i neprocjenjiva vrijednost za njegov turistički razvoj.
Predjel Čikat proglašen je park šumom. Veliku vrijednost ima i perivoj u Velom Lošinju koji je dao podići austrijski nadvojvoda Karlo Stefan Habsburški, gdje se nalazi oko 200 vrsta različitog drveća iz cijelog svijeta. Vegetacija je na otočju bujna u sva četiri godišnja doba.
Prema istraživanjima prof. A. Haračića stanje vegetacije poboljšava klimu. Kulminacija vegetacije je u svibnju kad cvate najviše bilja. Najljepši mjeseci na Lošinju su od ožujka do svibnja, zbog ugodne i blage temperature zraka, bogastva bujanja vegetacije i ispunjenosti zraka aromatičnim mirisima.

FAUNA
Značajno je da na lošinjskoj otočnoj skupini nema zmija otrovnica; iako ima neotrovnih zmija i guštera. Otok Lošinj dom je macaklina, guštera iz porodice gekona. Macaklini su ugrožena, zakonom zaštićena vrsta, te je njihovo uništavanje protuzakonito i kažnjivo. Jakov Matunci iz Malog Lošinja projektom zaštite macaklina, sredozemnih guštera koji žive na većini jadranskih otoka, osvojio je početkom svibnja 2004. godine u švedskom gradu Göteborgu treće mjesto na svjetskom Volvo Adventure natjecanju u zaštiti okoliša.
Na otoku ima sitne divljači, zečeva, divljih kunića, kune bjelice, dok su krupnije životinje jeleni lopatari i mufloni naseljeni na južnom dijelu otoka Cresa. Od pernate divljači ima mnogo jarebica, kamenjarki, šljuka i naseljenih fazana, a od ptica grabljivica ovdje žive: jastreb, kobac, sokol, te bjeloglavi sup koji je zbog malog broja očuvanih primjeraka zakonom zaštićen. Od domaćih životinja najrasprostranjenije su ovce koje pružaju idiličnu sliku na otočnom kamenjaru sjevernog dijela otoka Lošinja.
Zbog izrazite razvedenosti more koje oplakuje obalu otočja bogato je biljnim i životinjskim svijetom. Neprekidna strujanja mora među uvalama i uvalicama daju moru izrazitu bistrinu i jasnoću, čistoću i prozirnost. U našem moru živi 95 vrsta riba, 71 vrsta desetonožnih rakova, školjki, puževa, razne vrste morskih cvjetnica i bodljikaša.
Dupini su česti posjetioci ovoga područja, razigrani i spremni za kontakt s čovjekom, za razliku od nekih akvatorija susjednih zemalja gdje su u potpunosti nestali. Oni su izvanredni biološki pokazatelji stanja okoliša u kojem žive.
Cresko-lošinjsko otočje zvalo se u antikno doba zajedničkim imenom Apsyrtides. Ime je vezano uz legendu o mitskom junaku Apsyrtu.
Otoci Cres i Lošinj su u svojoj davnoj prošlosti činili cjelinu, ali su zbog potreba trgovine i Jantarskog puta razdvojeni umjetno prokopanim kanalom kod Osora. Povijesne su oluje poput morskih valova zapljuskivale naše otoke. Tisućljeća su prohujala ovim otocima. Svaki prodor velikih i malih naroda ostavljao je tragove materijalne kulture donesene ili stvorene na ovom tlu. Najstarija naselja na otocima (Lubenice, Osor, Beli) pamte povijest dužu od 4000 godina, a rimski grad Osor bio je sjedište biskupije u IX. stoljeću.
Gotovo nenastanjen do sredine 13. stoljeća, Lošinj se do 19. stoljeća razvio u jednu od vodećih regionalnih pomorskih sila, a grad Mali Lošinj, iza Trsta, u drugu najvažniju luku na Jadranu. Lošinjani su bili cijenjeni po svojoj vještini izrade jedrenjaka, ali i kao najbolji pomorci na Mediteranu. Upravo u tom razdoblju definiran je arhitektonski izgled centra Malog Lošinja koji je gotovo nepromijenjen ostao i do danas.
Mjesto Mali Lošinj imalo je u 19. stoljeću šest brodogradilišta. Zahvaljujući njima, Mali Lošinj postao je europska brodograđevna i brodarska sila – brojem izgrađenih jedrenjaka duge plovidbe uzdigao se jedno vrijeme u austro-ugarskoj brodogradnji na drugo mjesto. Lošinjsko brodarstvo imalo je u drugoj polovini 19. stoljeća gotovo 150 jedrenjaka, što je više od cijele susjedne Istre. Plovidba na jedra dostigla je vrhunac između 1855. i 1870., kada na lošinjskim jedrenjacima plovi 1.400 kapetana i mornara.
Među najpoznatijim su lošinjskim brodograditeljima i brodarima obitelji Karatanich, Tarabochia, Martinolich (budući osnivači brodogradilišta u Monfalconeu), Cosulich (današnji vlasnici brodarske tvrtke u Trstu).
Počeci turizma sežu u 1885. godinu kada se kao prvotni oblik turizma na otoku pojavio zdravstveni turizam. 21. siječnja 1885. godine registriran je prvi turist ovog otoka.
Prvi hotel u Malom Lošinju zvao se Vindobona, a izgrađen je 1887.
Zahvaljujući izuzetnim karakteristikama klime Lošinj je 1892. proglašen klimatskim lječilištem, ukazom Ministarstva zdravstva Austro-ugarske monarhije. Lošinj je postao jedno od omiljenih odmorišnih destinacija Austro – ugarske aristokracije koja je na otoku izgradila brojne vile i ljetnikovce koje ga i danas krase.
I danas je Lošinj poznat kao klimatsko lječilište u liječenju bolesti dišnih putova i alergija. Otok je idealan za tjelesni i duševni oporavak, osobito u zimskim, proljetnim i jesenskim mjesecima. Hotelijeri nude vikend i tjedne programe oslobađanja od stresa te razne druge wellness programe.
Godine 1893. dobio je Mali Lošinj radi vedrine neba i vrlo dobre vidljivosti dobro opremljenu Zvjezdarnicu, koja je ubrzo stekla svjetski glas, te su ovamo dolazili astronomi iz raznih zemalja Europe i Amerike.
Ljetni se turizam počeo sve više razvijati na Lošinju poslije 1905. g. kada su bila izgrađena kupališta, hoteli i pansioni na Čikatu. Tada je već ovaj predio bio ogrnut gustom šumom, izgrađenim obalnim šetalištem (6 km) te čitavom mrežom šetališnih putova (17 km).
Bogato kulturno naslijeđe otoka prisutno je na svakom koraku. Crkvice, samostani, renesansne zgrade, bazilike i antički ostatci nalaze se posvuda na otoku.
Palača Fritzi u Malom Lošinju čuva izuzetno bogatu umjetničku zbirku hrvatskih umjetnika, dar prof. Andra Vida i Katarine Mihičić i Zbirku starih majstora Piperata koju je sakupio Giuseppe Piperata (Mali Lošinj, 1883.- Sondrio, Valtellina, 1976.), predani liječnik i strastveni ljubitelj umjetnosti. Likovne izložbe, gostujuće izložbe, muzejske izložbe te razna događanja mogu se posjetiti u Galeriji palače Fritzi.
Muzejsko galerijski prostor Kula u Velom Lošinju svjedoči o pomorskoj tradiciji otoka. Stalni postav ima zadaću predočiti slojevitu povijest Lošinja, s posebnim težištem na slavnoj pomorskoj prošlosti. Osim stalnog postava osiguran je i prostor za održavanje povremenih likovnih i muzejskih izložbi.
O bogatom kulturnom životu svjedoči i otkriće dragocjene skulpture, nađene u lošinjskom podmorju, koja predstavlja grčkog atleta APOKSIOMENA.
Muzej Apoksiomena jedinstvena je kulturna pojava naših prostora. Posvećen jednom eksponatu, priča priču o Apoksiomenu, sportašu prekrasnih proporcija. Skulptura uzbudljivih detalja, ambasador je povijesti koji svjedoči o događajima iz vremena republikanskog i carskog Rima. Osim toga, predstavlja kontinuitet pomorskih i društvenih veza i odnosa od prapovijesnih dana.
Grad Osor zapravo je muzej na otvorenome u kojemu su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji vrtovi i parkovi u zelenilu kriju tragove prastarih antičkih vila, renesansnih portala i samostana. Gradić koji je u isto vrijeme i povijest i muzej, ljeti postaje jedinstveni scenski prostor bogat kulturnim događanjima među kojima se ističu Osorske glazbene večeri.

O otoku

Beskraj me opija šumom valova, tišinom u pijesku. More me ljulja stoljećima i zove na dragu obalu; u život, u vječnost, u novi početak. Iz dubine sam vidio obojano sunce na obzorju, nebo u odrazu mora i igru dupina. Kad sam se primaknuo, vidio sam mali grad i napeto jedro na lađici koja putuje u san. Kao iz nebeske torbe posuti; veći, manji i najmanji otoci, bude radoznalost. Svaki od njih ima svoju auru, svaki od njih čuva svoju priču. Ispričat ću vam onu o otocima koji su dio cresko-lošinjskog arhipelaga nazvanog Apsyrtides.
Najveći lošinjski otok među njima jest šumoviti Lošinj, na kojem se uzdiže brdo Osoršćica. Svi putnici koji ovdje stignu pronaći će mir, sklad i ljepotu u prizoru koji će im se ukazati, ugledavši manje otočiće: plodne Unije, jedinstveni, pješčani Susak s osebujnom nošnjom, osamljene Vele i Male Srakane, cvijećem optočen Ilovik. Ima li išta ljepše, nego upijati njihove mirise, okuse, sokove i boje, udisati najčišći zrak i u mediteranskoj klimi živjeti život sa suncem. Svaki od ovih otoka ima svoje posebnosti, svaki od njih ljubomorno čuva svoje tajne i ljepote. Dođite i otkrijte ih! Put je do njih lak. Svakodnevno su povezani turističkim brodicama i redovitim vezama iz Lošinja, a Lošinj, s kopnom, modernim trajektima, hidrogliserima i sportskim avionima. More ih spaja i razdvaja.
Baš u njemu, ja Apoksiomen, okupan sam spavao gotovo 2000 godina, dok me 1997. godine nisu pronašli između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja. I sigurno znam kako je ovo more najčistije i najbistrije, a podmorje bogato biljnim i životinjskim svijetom. To su znali prepoznati i dobri dupini – koje ovdje možete i usvojiti. Susret s njima, u lošinjskom moru, uobičajan je i čest, ali iznova neobjašnjiv i lijep – nezaboravno iskustvo. Posljednjih je godina gost u lošinjskom arhipelagu i tajanstvena sredozemna medvjedica. Ni to ne čudi kada je naša obala prepuna privlačnih, skrovitih uvala i plaža koje nude osamu i divljinu. Lošinjski je čovjek oduvijek živio od mora i za more. Volio ga je i bojao ga se, stoga je crkvica na Čikatu, Annunziata, zavjetna. Isturena je na otočnoj hridi i neprestano sluša molitve mornara i sirene brodova. Uz park šumu Pod Javori, u park šumi Čikat, koju je dao zasaditi profesor Ambroz Haračić, ostavljeni su tragovi brojnih mornara i kapetana koji su iz dalekih zemalja donosili egzotično bilje najrazličitijih boja, mirisa i oblika te ga podarili otoku.
Uzbudljiva priča o pomorstvu Lošinja ispričana je u muzejsko-galerijskom prostoru Kule koja se nalazi u Velom Lošinju gdje se ponosno čuva i velebno barokno zdanje, crkva Svetog Antuna Opata, riznica umjetnina. U Malom Lošinju, izranjajući iz mora, visoko se uzdiže zvonik župne crkve Rođenja Marijina, dok skrivena u uličici stoji palača Fritzi, vjerno čuvajući bogate lošinjske umjetnine – zbirku obitelji Piperata i Mihičić . Ipak, najveći je kulturno-povijesni spomenik na otoku grad-muzej, današnji Osor, star četiri tisuće godina. Vjekovi tutnje u svakom kutku ovoga prostora. O tome svjedoči i Muzej sakralne umjetnosti, nekadašnji biskupski dvor, Arheološka zbirka te Katedrala iz 15. stoljeća u kojoj se čuvaju relikvije sv. Gaudencija, biskupa i zaštitnika Osora. Predaja kaže kako je baš on zaslužan što su s otoka nestale sve zmije otrovnice, pa se danas ovdje susreću samo neotrovne zmije i gušteri te zakonom zaštićen macaklin. Već tradicionalno, u Katedrali se održavaju Osorske glazbene večeri – festival klasične glazbe.
Danas je Lošinj poželjna turistička destinacija u kojoj ćete ponovno moći pronaći sebe. Počeci turizma na Lošinju vezuju se uz zdravstveni turizam jer je blagodati klime i vegetacije otoka prva otkrila mudra austrougarska aristokracija. Osim što su Lošinj proglasili klimatskim lječilištem, u njemu su dali izgraditi brojne vile i ljetnikovce, koji obnovljeni, i danas krase Lošinj. Njihov slijed prate i novoizgrađeni hoteli koji se neprestano obogaćuju novim sadržajima. Neki od njih već ponosno nose oznaku sa četiri zvjezdice, nudeći usluge wellness centara te bazene s grijanom morskom vodom, dok se ostali pretvaraju u manje obiteljske hotele i pansione. U privatnom smještaju imat ćete prilike upoznati ljubazne domaćine – njegove običaje, tradiciju. Doživjet ćete simfoniju boja, mirisa i okusa uživajući u otočnoj, tradicionalnoj kuhinji temeljenoj na samoniklom, aromatičnom bilju i maslinovom ulju. Iznova će vas iznenaditi okus naše mlade janjetine i kvarnerskog škampa, aromatičnost domaće rakije sa začinskim biljem i buke našeg lokalnog vina sa Suska. Lošinj nudi kampove smještene po čitavom otoku, uz more, s prekrasnim plažama zaštićenim od sunca borovom šumom. Na taj način posjetiteljima pružaju prirodnu aromaterapiju!
Miomirisni programi oživljuju se tijekom čitave godine, darujući imena mjesecima prema, samoniklom i autohtonom bilju, nudeći bogatstvo zdravih i jedinstvenih mirisa i okusa. Zaljubljenicima u aktivni odmor, tijekom čitave godine, pruža se mogućnost korištenja uređenih staza koje su duge 220 km, a protežu se na čak pet otoka. Staze i šetnice vode kroz raznolik i miomirisan prirodni prostor, a mogu vas dovesti i do skrivenih zaseoka i šarmantnih mjesta: Beleja, Ustrina, Punte Križa, Nerezina, Sv. Jakova, Ćunskog ili Artatora. Znatiželjnici će rado zaroniti u naše podmorje prepuno pećina i grebena, a oni kojima je draža površina mora, zadovoljstvo će pronaći u jedrenju, surfanju, skijanju i sportskom ribolovu. Nakon aktivno provedenog dana, sigurno ste željni opuštanja i zabave. Uplovite u lošinjsku noć! Obiđite konobe sa „živom“ glazbom, noćne klubove, poslušajte jazz-festival i dobru klapsku pjesmu, zavolite lošinjske narodne plesove i nošnju folklornih skupina. Nikako nemojte zaboraviti pogledati u nebo, jer ono je bilo i ostalo najzvjezdanije još iz vremena Spiridona Gopčevića (Lea Brennera) koji je Lošinj odabrao za svoju zvjezdarnicu Manora.
Vodili su me i pokazivali, nakon restauracije, po domovini i svijetu, ali ovakvo podneblje i ljude nigdje nisam susreo. Sada sam siguran kako nisu slučajno ostavili moj brončani kip grčkog atleta, visok 192 cm, star više od dvije tisuće godina, baš između lošinjskih otoka. Znali su da je ovdje mjesto za mene, mjesto u koje ću se sigurno vratiti. Stoga pozivam i Vas da posjetite naš otok vitalnosti i upoznate sve redom ispričane priče i slike nezaboravnih prizora . Štoviše, one su samo biserje otočke raznolikosti! Dođite i pronađite ih!
DOBRODOŠLI NA LOŠINJ!

Što raditi?

NAUTIKA

Duga pomorska tradicija otoka koja sa koljena na koljeno prenosi iskustvo, oštroumnost i dosjetljivost, nagon i potrebu za morem, te prirodna razvedenost arhipelaga preduvjeti su stvaranja idealnih uvjeta za plovidbu.

Brzi razvoj nautičkog turizma potvrđuje da stara izreka “Navigare necesse est”, postaje sve aktualnijom. To je potreba čovjeka za onim elementom izvora života, iskonskom snagom koje se svaki iskusan pomorac plaši, a istovremeno ga neizbježno privlači.

Ulazeći u creski akvatorij naći ćete se pred fascinantnom ljepotom koju tek morate otkriti. Duga, razvedena obala obavijena bogatom mediteranskom vegetacijom isprekidana je bezbrojnim uvalama i plažama, a igra mora i sunca otkriva duboke uvale u kojima se mogu usidriti oni koji se žele osamiti i živjeti u skladu sa prirodom.

Odlični mikroklimatski uvjeti omogućuju posjetiteljima kvalitetan, aktivan i raznovrstan odmor. Vode creskog akvatorija idealan su i pravi izazov za jedriličare.

PJEŠAČKE STAZE I ŠETNICE

Za ljubitelje boravka u prirodi i one koji žele upoznati unutrašnjost otoka na raspolaganju je oko 100km obilježenih i markiranih pješćanih i šetnih staza.

Odlazeći na izlete od čije Vam ljepote zastaje dah, motivi mogu biti različiti: za neke odredište želje za ugodnim odmorom, drugi će istraživati kulturno-povijesne spomenike razasute po cijelom otoku, a treći, zbog želje da se rekreiraju i uživaju u netaknutoj prirodi.

Motiv ujedno može biti izučavanje bogatog biljnog svijeta. Na relativno malom zemljopisnom prostoru smješten je pravi botanički vrt – pravo bogatstvo autohtonog bilja i bujnog raslinja. Na vrelom mediteranskom suncu oni su zeleni i šumoviti, posjetite ih radi sklada i očuvanosti prirode, zbog zimzelenih čempresa, crnike, lovora, zbog stoljetnih maslinika, rascvale lavande i ružmarina…

BICIKLISTIČKE STAZE

Uz pješačenje i planinarenje, biciklizam je također izvrstan način da otkrijete brdovita područja otoka Cresa, uživate u prekrasnim panoramama i šumovitim područjima te zavirite u najskrivenija mjesta i zaseoke otoka.

Bicikliranje je najpopularnije u proljeće i jesen kad temperature nisu previsoke, a vrijeme je lijepo. Grad Cres i njegovo uže područje možete lako otkriti uz pomoć bicikla – od uvale Dražica preko ACI marine Cres, kroz centar grada pa putem uz more do hotela, kampa, plaža pa sve do turističkog naselja Gavza vode ravni putovi koje je jednostavno proći.

Do okolnih mjesta možete stići koristeći se glavnom otočkom prometnicom ili koristeći neki od starih puteva i makadama. Jedna od popularnijih biciklističkih trasa je makadamski put koji vodi od creske marine do naselja Valun i dugačak je oko 15 km. Koristeći taj isti put možete stići do sela koja se nalaze iznad Valuna tj. do Pernata, Podola, Zbičine i Lubenica. Staza počinje u creskoj marini. Od recepcije, iza ograde marine, vodi put do trase creskog vodovoda. Nakon izlaska iz marine vidjet ćete makadamski put te pratite znakove za Valun. Na putu ćete naići na lese – drvena vrata koja služe kao zaštita od ulaska ovaca te ih obavezna zatvorite nakon što kroz njih prođete. Nakon makadama dolazite na asfaltnu cestu koja vodi prema Valunu.

Iz sela Podol koje se nalazi iznad Valuna vodi još jedna zanimljiva staza koja prolazi paralelno uz Vransko jezero i pruža prekrasan pogled na jezero i okolnu prirodu. Put vodi do sela Grmov iznad vranskog jezera te dalje do glavne prometnice.

Na sjevernom dijelu otoka interesantna trasa je makadamski put Sv.Petar – Ivanje. Do staze možete doći prateći glavnu otočku prometnicu u smjeru Porozine. Skrenite desno kod oznake za Beli te nastavite cestom do Sv. Petra. Do Ivanja se stiže 8 km dugačkim putom koji je djelomično asfaltiran. Na 5 km ceste za Ivanje naići ćete na napušteno selo Petričevi gdje se put račva. Ako skrenete lijevo put vas dalje vodi kroz šumu i brda Tramuntane. Na kraju puta doći ćete do glavne otočke prometnice.

Otokom Cresom valja putovati i otkrivati. Njegova ljepota i dobrota nigdje nije skrita. Takav, jednom otkriven, uvijek ostaje u srcu.